Životni zaštitni faktori (bufferi) – zašto su toliko važni?

"Životni amortizeri"  ili " bufferi" sva su ona područja života koja nam pomažu da lakše podnesemo teške životne situacije i gubitke.

Bufferi mogu biti obitelj, prijatelji, posao, hobiji, sport, vjera i mnoge druge vrijednosti.

Što imamo više zdravih područja u životu, to smo otporniji na stres i gubitke.

Problem nastaje kada cijelu svoju životnu sreću vežemo uz samo jedno područje života ili jednu osobu.

Tada prekid veze, gubitak posla ili neka druga kriza mogu ostaviti osjećaj potpune praznine.

Zato je vrlo važno njegovati prijateljstva, brinuti se o zdravlju, baviti se sportom i razvijati vlastite interese. Jednako je važno ulagati vrijeme u učenje, osobni razvoj i aktivnosti koje nas ispunjavaju.

Takvi amortizeri pomažu nam da ostanemo smireni i jaki čak i kada život postane težak.

Najstabilniji život i odnosi grade se na više čvrstih temelja, a ne na jednom jedinom osloncu. Zato nemoj graditi samo vezu ili karijeru – gradi život.

Životne pozicije – kako gledamo sebe i druge

 

Svaka osoba tijekom života razvija određeni stav prema sebi i ljudima oko sebe. Psiholog Franklin Ernst opisao je četiri osnovne životne pozicije koje utječu na naše odnose, odluke i osjećaje.

Prva pozicija je „Ja sam OK – Ti si OK“. U njoj osoba poštuje sebe, ali i druge ljude. To je najzdravija životna pozicija. Takav stav stvara povjerenje, suradnju i kvalitetne odnose. Posljedice su veće samopouzdanje, bolji međuljudski odnosi i veće zadovoljstvo životom.

Druga pozicija je „Ja nisam OK – Ti si OK“. To je pozicija inferiornosti. Osoba smatra da su drugi bolji, sposobniji ili vrijedniji od nje. To često vodi nesigurnosti i manjku samopouzdanja. Posljedice mogu biti povlačenje, ovisnost o tuđem mišljenju i strah od neuspjeha.

Treća pozicija je „Ja sam OK – Ti nisi OK“. To je pozicija superiornosti. U ovom slučaju osoba sebe doživljava superiornom, a druge podcjenjuje. Takav stav može uzrokovati sukobe i udaljavanje od ljudi. Posljedice su narušeni odnosi, manjak povjerenja i teškoće u suradnji s drugima.

Četvrta pozicija je „Ja nisam OK – Ti nisi OK“. To je pozicija beznađa. Osoba negativno gleda i na sebe i na druge te često gubi vjeru da se stvari mogu promijeniti na bolje. Posljedice su pesimizam, osjećaj bespomoćnosti, usamljenost i gubitak motivacije.

Treba naglasiti da je dobra vijest da životne pozicije nisu trajne. Kroz iskustvo, učenje i rad na sebi moguće je razvijati zdraviji pogled na sebe i druge. Cilj je izgraditi prvu životnu poziciju u kojoj prepoznajemo vlastitu vrijednost, ali i vrijednost ljudi oko nas.

7 jednostavnih navika za duži i kvalitetniji život

 

Jedno dugogodišnje istraživanje pod nazivom Alameda County Study provedeno je u Kaliforniji (SAD) i obuhvatilo je 6.928 odraslih osoba.

Istraživanje je započelo 1965. godine, a sudionici su praćeni desetljećima, s prvim glavnim rezultatima nakon oko 9 godina.

Cilj istraživanja bio je otkriti kako svakodnevne životne navike utječu na zdravlje i dugovječnost.

Istraživači su uspoređivali način života ljudi i njihovo zdravstveno stanje kroz vrijeme.

Otkrili su sedam ključnih navika povezanih s boljim zdravljem. To su: dovoljno sna (7–8 sati), redovito doručkovanje, izbjegavanje grickanja između obroka, održavanje normalne tjelesne težine, redovito vježbanje, nepušenje i ne pijenje alkohola.

Ljudi koji su imali više ovih navika živjeli su dulje i imali manje kroničnih bolesti.

Razlika između onih sa zdravim i nezdravim navikama bila je jasna i mjerljiva.

Svaka dobra navika doprinosi zdravlju, dok ga loša postupno narušava.

Male svakodnevne odluke kroz godine najviše određuju kako ćemo stariti i koliko dugo ćemo živjeti u dobrom zdravlju.