Riječ mudrovanje nekada je označavala zajedničko traganje za mudrošću, dubljim smislom i boljim razumijevanjem života. Danas se, nažalost, često koristi kao sinonim za prazno filozofiranje ili nepotrebno pametovanje.
Živimo u vremenu kratkih poruka, brzih odgovora i površnih informacija, pa se sve rjeđe upuštamo u razgovore koji traže vrijeme, pažnju i razmišljanje.
Površni razgovori imaju svoju vrijednost jer održavaju svakodnevni kontakt, ali duboki razgovori grade povjerenje, produbljuju odnose i proširuju pogled na život.
Ljudi su sve umorniji od sve većeg broja obveza, boje se pokazati što doista misle pa radije ostaju na sigurnim temama.
Mudrovanje nije nadmetanje u znanju niti dokazivanje vlastite pameti. Ono je zajedničko promišljanje, postavljanje dubokih pitanja i spremnost da jedni od drugih učimo.
Najvrjednije u mudrovanju nije to što se uvijek pronađe odgovor, nego što se nauči drugačije promatrati život.
Kvalitetan duboki razgovor ne završava kada se ljudi raziđu. On nastavlja živjeti u njihovim mislima, potiče ih na nova pitanja i mijenja način na koji razumiju sebe i druge.
Takvi razgovori hrane um, obogaćuju odnose i pomažu nam da postanemo mudrije, zrelije i ispunjenije osobe. Oni podsjećaju da mudrost ne nastaje iz gomilanja informacija, nego iz iskrenog dijaloga, slušanja i promišljanja.
U svijetu prepunom informacija najviše nam nedostaju ljudi s kojima možemo iskreno mudrovati.
Livio slažem se sa Tobom!
OdgovoriIzbrišiVelik Pozdrav Tebi...Andreja!
Kad bi ljudi bili više okrenuti osobnom rastu svijet bi bio ljepše mjesto za život, ljudi bi bili obazriviji jedni prema drugima i ne bi za sobom ostavljali ogromne emotivne terete nekome.
OdgovoriIzbrišiTočno
Izbriši